Welcome Visitor: Login to the siteJoin the site

Cyber kumica Romina Zadravec

Script By: sirek
Health and fitness



Ni kumice više nisu ono što su nekad bile. Romina Zadrovec to dokazuje. Zajedno sa svojom sestrom Melitom Jadanec Čutura ima zajedničku mini siranu u Kusanovcu kod Dugog Sela. Članica je Udruge malih sirara Grada Zagreba „ZG sirek“.


Submitted:Apr 17, 2014    Reads: 6    Comments: 0    Likes: 0   


Ni kumice više nisu ono što su nekad bile. Romina Zadrovec to dokazuje. Zajedno sa svojom sestrom Melitom Jadanec Čutura ima zajedničku mini siranu u Kusanovcu kod Dugog Sela. Članica je Udruge malih sirara Grada Zagreba "ZG sirek". Suvremena kumica služi se Internetom, iPadom, dio vremena provodi na Facebooku, ali u isto vrijeme prati novosti u proizvodnji sireva u zemlji i svijetu, izlaže na domaćim i međunarodnim sajmovima, obrazovana je sirarka, nisu joj nepoznate odredbe Zakona o žigu, propisi o kontroli prehrambenih proizvoda... Jedino što je ostalo od prošlih vremena je - danonočni rad. Radni dan suvremene cyber kumice nerijetko počinje u 4, 5 sati ujutro i traje do 8, 9 uvečer. Jer krave na njenoj obiteljskoj farmi nemaju radno vrijeme i zahtijevaju stalnu brigu, čak i blagdanima.

Kako je došlo do osnivanja udruga i okupljanja "kumica" oko ideje zaštite proizvoda?
Prije 7 do 8 godina tadašnja je Poljoprivredno-savjetodavna služba započela s radionicama proizvodnje sireva na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima. To su bili počeci okupljanja malih sirara iz kojih su kasnije nastale Udruge. S godinama smo uvidjeli kako neki od sirara ulažu u svoja gospodarstva, slušaju struku, da su izgradili objekte te uložili jako puno i truda i novca da bi svoju proizvodnju digli na viši nivo te da bi takve proizvođače izdvojili od ostalih došli smo na ideju zaštite proizvoda i tako je nastala naša robna marka.

Po čemu se "Zagrebački friški kravlji sir ZG sirek" razlikuje od drugih sličnih proizvoda?
Zagrebački Sirek proizveden je u objektima koji su izdvojeni od stambenog prostora i služe isključivo za proizvodnju sira. Naše kumice imaju svoje životinje i mlijeko koje ne pasteriziraju, već od sirovog proizvode Zagrebački sirek. Na taj način sačuvani su vitamini koji bi se termičkom obradom izgubili. Sve kumice u Udruzi su školovane za zvanje "sirar-mljekar", provode samokontrolu svojih proizvoda, što znači da je taj proizvod mikorobiološki, zdravstveno ispravan, da nema patogenih mikroorganizama.... Osim te kontrole, prolazimo i redovite kontrole kao i svi proizvođači hrane. Međutim, mi smo prihvatili i dodatnu nenajavljenu kontrolu proizvoda kroz postupak licenciranja. Stoga je naš sir sto posto ispravan.

...i vi imate svoje krave?
Da, na našem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu trenutno proizvodimo sir od mlijeka dobivenog od 14 muznih krava. Većina mlijeka se prerađuje u Zagrebački sirek koji je sve traženiji zbog bogatstva svog okusa, a ostatak u druge mliječne proizvode (domaći jogurt, kuhani sir, polutvrdi sir, sušeni, dimljeni kuhani sir sa i bez začina, itd...)

Vaša obitelj je dugo u ovom poslu. Koliko se toga promijenilo u odnosu prošla vremena?
U našoj obitelji riječ je mogu slobodno reći, o stoljetnoj tradiciji proizvodnje svježeg sira, jer su naše bake i prije nas mama, proizvodile taj sir i kao kumice ga prodavale na zagrebačkim tržnicama. Od toga vremena do danas receptura je ostala ista, samo su uvjeti proizvodnje drastično promijenjeni.

Pomaže li vam netko?
Mi smo u biti dvije obitelji, dvije sestre, koje su nastavile, zajedno sa svojim supruzima, obiteljsku poljoprivrednu proizvodnju i tradiciju proizvodnje sira, te nemamo drugih zaposlenika. Dakle, isključivo obiteljsko gospodarstvo.

A planovi?
Planiramo da ćemo u bliskoj budućnosti otvoriti i kušaonicu sira.

Približite nam život zagrebačkih kumica iz vaše udruge: koliko krava imaju, kolika su im imanja, zašto se bave poljoprivredom, zašto prodaju sir i kako ih ljudi doživljavaju u ovoj njihovoj doista hvale vrijednoj aktivnosti?
Radi se o manjim poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju do 30-ak krava i koji većinom svi prerađuju sve svoje mlijeko u sir. Nekima je to obiteljska tradicija, nekima dodatni izvor prihoda, no u većini slučajeva im je poljoprivredna proizvodnja jedini i glavni izvor prihoda. Kumice su cijenjene u Zagrebu i okolici, jer su godinama hranile Zagrepčane koji obožavaju svoj "friški sirek" . Uostalom nije li i spomenik na zagrebačkom Dolcu podignut upravo kumicama? Zagrepčani vole svoje kumice, one su jedan od zaštitnih znakova Zagreba.

Može li se danas od prodaje sira i vrhnja živjeti i kako se ti i kolegice snalazite?
Ako proizvodite dobro, ako postignete konstantnu kvalitetu, donosite uvijek svjež proizvod od proizvodnje sira i vrhnja može se pristojno živjeti.

Koliko Zagrepčani pod teretom krize uopće kupuju danas sir i vrhnje?
Teret krize se osjeti u svim granama segmentima života pri čemu ni mi nismo izuzetak. Međutim, ljudi jednostavno moraju jesti. Kako je riječ o stoljetnoj tradiciji konzumacije Zagrebačkog friškog sireka uz čiji su okus mnogi Zagrepčani odrasli uvijek rado izdvoje koju kunu za taj autohtoni kravlji sir koji nije preskup.





0

| Email this story Email this Script | Add to reading list



Reviews

About | News | Contact | Your Account | TheNextBigWriter | Self Publishing | Advertise

© 2013 TheNextBigWriter, LLC. All Rights Reserved. Terms under which this service is provided to you. Privacy Policy.